Osnovne informacije
Površina
Kopna – 56.594 km2
Mora – 31.064 km2
Stanovništvo
2009 – 4.489.409
Glavni grad (ujedno i najveći)
Zagreb
Političko uređenje
Višestranačka parlamentarna republika
Službeni jezik
Hrvatski
Valuta
Kuna (HRK)
Vremenska zona
CET (UTC+1)
Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Pozivni broj
385
Površina
Kopna – 56.594 km2
Mora – 31.064 km2
Stanovništvo
2009 – 4.489.409
Glavni grad (ujedno i najveći)
Zagreb
Političko uređenje
Višestranačka parlamentarna republika
Službeni jezik
Hrvatski
Valuta
Kuna (HRK)
Vremenska zona
CET (UTC+1)
Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Pozivni broj
385
Prirodne ljepote i raznolikost
Hrvatska ima najrazvedeniju obalu u Europi. Duž 1777 km obalne linije prostire se oko 1185 otoka, otočića i hridi. Svaki poseban. Svaki od njih ima svoju posebnu priču i svoje mjesto u povijesti i sigurno svatko može naći jedan otok samo za sebe, svoje utočište za bijeg iz svakodnevnice. Svakako treba izdvojiti četiri nacionalna parka koja možete posjetiti tijekom svog charter odmora:
- Brijuni, skupina od dva veća i dvanaest manjih otočića, bogat rijetkim biljnim i životinjskim vrstama.
- Kornati, najrazvedenija otočna skupina sredozemlja s 140 otoka o kojima je Georg Berhard Shaw napisao: «Bogovi su htjeli okruniti svoje djelo. Pa su posljednjeg dana od suza, zvijezda i daha mora stvorili Kornate»
- Krka, najljepša krška rijeka koju možete posjetiti taxi brodom iz Skradina.
- Mljet, koji se naziva i zeleni otok zbog njegove bujne vegetacije. Velika atrakcija su veliko i malo jezero, lokalitet Polače, Odisejeva špilja i benediktinski samostan smjesten na otočiću Sv. Marija unutar velikog jezera.
Bogata povijesna ostavština koja se može pronaći u kućama, crkvama i palačama svakog našeg mjesta na obali i otocima. Izdvojimo samo: Eufrazijevu baziliku u Poreču, Šibensku katedralu, staru jezgru grada Trogira, Dioklecijanovu palaču u Splitu i staru jezgru grada Dubrovnika koji su pod zaštitom UNESCO-a ali i kuću Marka Pola u Korčuli, najstarije kazalište u Europi u Hvaru, Arenu u Puli, samostan u pustinji Blaca na otoku Braču. Nemoguće je nabrojati sve ali budite sigurni posjetite li bilo koje mjesto naći ćete se u živom muzeju jer svaki kamen sadrži dio povijesti.
Kulturna baština koja se njeguje osobito na otocima. Hrvatski folklor s pjesmama i plesovima naših stari je osobita vrijednost ovih krajeva. Tijekom ljeta brojne su kulturne manifestacije kao što su Međunarodni dječji festival u Šibeniku, Splitsko kulturno ljeto, Dubrovačko kulturno ljeto, Filmski festival u Puli i Motovunu. Ako se nađete na Korčuli svakako pogledajte Morešku i Kumpanju – viteške plesove.
Gastronomska ponuda je posebna vrijednost svakog područja. Bilo da vam je ovo glavni razlog dolaska ili usputna poslastica svakako probajte neke od delicija i specijaliteta ovog kraja: pršut, sir, maslina i maslinovo ulje, smokve, specijaliteti od riba, pašticada, deserti kao što su fritule, kroštule i rožada.
Hrvatska ima najrazvedeniju obalu u Europi. Duž 1777 km obalne linije prostire se oko 1185 otoka, otočića i hridi. Svaki poseban. Svaki od njih ima svoju posebnu priču i svoje mjesto u povijesti i sigurno svatko može naći jedan otok samo za sebe, svoje utočište za bijeg iz svakodnevnice. Svakako treba izdvojiti četiri nacionalna parka koja možete posjetiti tijekom svog charter odmora:
- Brijuni, skupina od dva veća i dvanaest manjih otočića, bogat rijetkim biljnim i životinjskim vrstama.
- Kornati, najrazvedenija otočna skupina sredozemlja s 140 otoka o kojima je Georg Berhard Shaw napisao: «Bogovi su htjeli okruniti svoje djelo. Pa su posljednjeg dana od suza, zvijezda i daha mora stvorili Kornate»
- Krka, najljepša krška rijeka koju možete posjetiti taxi brodom iz Skradina.
- Mljet, koji se naziva i zeleni otok zbog njegove bujne vegetacije. Velika atrakcija su veliko i malo jezero, lokalitet Polače, Odisejeva špilja i benediktinski samostan smjesten na otočiću Sv. Marija unutar velikog jezera.
Bogata povijesna ostavština koja se može pronaći u kućama, crkvama i palačama svakog našeg mjesta na obali i otocima. Izdvojimo samo: Eufrazijevu baziliku u Poreču, Šibensku katedralu, staru jezgru grada Trogira, Dioklecijanovu palaču u Splitu i staru jezgru grada Dubrovnika koji su pod zaštitom UNESCO-a ali i kuću Marka Pola u Korčuli, najstarije kazalište u Europi u Hvaru, Arenu u Puli, samostan u pustinji Blaca na otoku Braču. Nemoguće je nabrojati sve ali budite sigurni posjetite li bilo koje mjesto naći ćete se u živom muzeju jer svaki kamen sadrži dio povijesti.
Kulturna baština koja se njeguje osobito na otocima. Hrvatski folklor s pjesmama i plesovima naših stari je osobita vrijednost ovih krajeva. Tijekom ljeta brojne su kulturne manifestacije kao što su Međunarodni dječji festival u Šibeniku, Splitsko kulturno ljeto, Dubrovačko kulturno ljeto, Filmski festival u Puli i Motovunu. Ako se nađete na Korčuli svakako pogledajte Morešku i Kumpanju – viteške plesove.
Gastronomska ponuda je posebna vrijednost svakog područja. Bilo da vam je ovo glavni razlog dolaska ili usputna poslastica svakako probajte neke od delicija i specijaliteta ovog kraja: pršut, sir, maslina i maslinovo ulje, smokve, specijaliteti od riba, pašticada, deserti kao što su fritule, kroštule i rožada.
Klimatske prilike u hrvatskoj su povoljne i umjerene, bez velikih razlika u temperaturi i s pravilnom izmjenom četiri godišnja doba. U hrvatskoj imamo tri tipa klime:
- Sjeverna Hrvatska: umjereno kontinentalna vlažna klima (s toplim ljetima, te niskim temperaturama i snijegom zimi)
- Južna Hrvatska: mediteranska klima (ugodna cijele godine s vrućim ljetima i blagom zimom)
- Najviši planinski vrhovi imaju snježno – šumsku klimu
Pregled mjesečnih vrijednosti za grad Split:
| Siječanj | Veljača | Ožujak | Travanj | Svibanj | Lipanj | Srpanj | Kolovoz | Rujan | Listopad | Studeni | Prosinac | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| srednja temperatura zraka | 7,9 | 8,2 | 10,6 | 14,1 | 19 | 23 | 25,8 | 25,5 | 21,4 | 17,1 | 12,4 | 9,2 |
| sunčanih sati | 131,5 | 147,9 | 186,8 | 217,2 | 273 | 307,4 | 350,3 | 324,8 | 247,3 | 196,9 | 130,6 | 119,3 |
| količina oborina (mm) | 77,3 | 62,8 | 63,4 | 62,6 | 55,4 | 49,7 | 26,1 | 42,7 | 71 | 76,5 | 112,9 | 103,5 |
| vedri dani | 7 | 7 | 7 | 6 | 7 | 8 | 15 | 16 | 12 | 10 | 6 | 7 |
| magla | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| kiša | 11 | 10 | 10 | 10 | 9 | 9 | 6 | 5 | 7 | 9 | 12 | 13 |
| mraz | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| snjeg | 1 | 1 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 1 |
Vjetrovi
Na Jadranu prevladava 8 vjetrova: Trmontana (N), Bura (NE), Levanat (E), Jugo ili Široko (SE), Oštro (S), Lebić (SW), Pulenat (W), Maestral (NW), od kojih su najvažniji Bura i Jugo.
Bura (NE): je vrlo jak sjeverni vjetar koji puše iz unutrašnjosti hladnog kopna. Glavna karakteristika bure je da puše na mahove (refule) pri čemu se izmjenjuju slabiji ili jači udari bure sa stankama tijekom kojih vjetar slabi. Bura se pojavljuje naglo, strmo se obrušava na površinu mora i stvara vrlo nemirno more. Zimi bura traje dulje i po nekoliko dana, te postiže veliku jačinu. Zbog svojih karakteristika bura je vrlo opasan vjetar i nije preporučljiv za jedrenje.
Jugo ili Široko (SE): je vjetar koji puše s jugoistoka. Glavne karakteristike su da nosi toplo i kišno vrijeme, te stvara velike valove. Jugo počinje puhati postupno, predznaci juga su sumaglica i mutan horizont na jugoistoku. Iako najčešće puše u hladnijim mjesecima, može zapuhati i ljeti.
Maestral (NW): je vjetar tipičan za ljetno razdoblje. Obično počinje puhati oko 9-11 sati, a prestaje u kasnim popodnevnim satima. Veoma je ugodan jer raspršuje ljetnu vrućinu i pogodan je za jedrenje.
Trmontana (N): je suh, prohladan, kratkotrajan vjetar sličan buri. Za razliku od bure puše slabijom jačinom i bez udara. Češće puše na južnom nego na sjevernom Jadranu.
Levanat (E): je prolazni vjetar koji se javlja kada jugo prelazi u buru ili bura u jugo. Najčešće puše s istoka.
Oštro (S): najčešće se javlja na otvorenom dijelu Jadrana, kad se približava ciklona s sjevero zapada ili zapada.
Lebić (SW): je jak olujni vjetar, razvija jeke valove i nosi oborine. Snažniji je u hladnije doba godine kada može biti opasan, jer zbog jačine i iznenadnosti može ugroziti nezaštićena plovila.
Pulenat (W): je vjetar koji rijetko puše. Opasan je vjetar jačine i do 12Bf, dolazi iznenada, traje kratko i obično nosi kratkotrajnu obilniju kišu.
Jadransko more
Jadransko more je plitko more, dubina se postupno povećava kako se krećete od sjevera prema jugu. Na sjeveru je najveća dubina 50 m, na jugu 1.240 m.
Prosječne temperature površine mora zimi su od 7 do 14Cْ, ljeti od 22 do 25 ْC.
Salinitet je 38,30 ‰ .
Morske struje nemaju značajniji utjecaj na sigurnost plovidbe u području otvorenog mora. Smjer struja je promjenjiv, a prosječna brzina je 0,5 čv, ali može dosegnuti i do 4 čv. Plima i oseka koje imaju relativno male amplitude, u Južnom jadranu 40-tak cm. U sjevernom nešto više. Morske mijene su miješanog tipa što znači da imaju poludnevni ritam tijekom punog mjeseca i mlađaka, a dnevni ritam tijekom prve i zadnje četvrti, njihove amplitude su veoma nepravilne. Morski valovi su posljedica vjetrova, visine su uglavnom između 0,5 i 1,5 m, vrlo rijetko prelaze 5 m.
